Operativni
sistem je deo sistemskog softvera
Operativni sistem je skup
programa koji
upravljaju resursima računarskog
sistema i
obezbeđuju interfejs ka
korisniku
Operativni
sistem upravlja
Programima
Podacima
Memorijom
Resursima računarskog
sistema
Operativni sistem
obezbeđuje pogodno radno okruženje za krajnjeg korisnika, koji umesto da
upravlja bitima i bajtovima upravlja datotekama i procesima
Operativni
sistem je veza (interface) između samog hardvera računarskog sistema
i korisnika kojima omogućava da lakše:
Kreiraju
programe
Testiraju
programe
Izvode
i održavaju programe
Kontrolišu
međusobno deljenje resursa računarskog sistema u cilju efikasnog rada
Uloga
operativnog sistema je da:
Upravlja poslovima i interpretira komandni jezik
Rukuje ulazom-izlazom
Upravlja greškama i prekidima
Upravlja resursima i prati
korišćenje računarskih resursa
Omogućava višestruki
pristup
Štiti resurse od raznih grešaka
i zlonamernih akcija
Obezbeđuje interfejs za
korisnika
Većina
operativnih sistema ne može da stane u operativnu memoriju
Jezgro
(nukleus) je deo operativnog sistema koji mora uvek da bude prisutan u
operativnoj memoriji
U
memoriji se nalaze samo najvažniji delovi operativnog sistema, rezidentni deo koji:
Aktivira
i završava korisničke programe
Vrši
dodelu memorije i datoteka
Obavlja
operaciju ulaza i izlaza
Podržava
mehanizam prekida
Jezgro
operativnog sistema obezbeđuje
realizaciju
sledećih funkcija:
Upravljanje
prekidnim sistemom računara i obradu prekida
Planiranje
i evidenciju izvršavanja procesa
Proces
je program koji je unet u računar i nalazi se u fazi izvršavanja
Manipulaciju
nad programima i komunikaciju između programa
Digitalna
logička kola koja obezbeđuju izvršavanje funkcije jezgra operativnog
sistema podržavaju realizaciju:
Mehanizma
prekida
Dodela
zajedničkih resursa procesora različitim procesima
Privilegovanog
skupa instrukcija
Privilegovane
instrukcije se izvršavaju kada je sistem u kontrolnom ili privilegovanom stanju
Neprivilegovane
instrukcije se izvršavaju u problemskom
ili korisničkom stanju
Zaštitnog
mehanizma adresiranja memorije
Zaštita
od pogrešnog adresiranja i uticaja jednog procesa na drugi na nedozvoljen
način
Real-time satnog mehanizma
Brojač
vremena koji služi za kontrolu i evidenciju korišćenja resursa za svaki
proces
Jezgro
je realizovano delimično hardverski, a delimično softverski
Hardverski
deo obezbeđuje potrebnu brzinu
Softverski
deo obezbeđuje fleksibilnost
Jezgro
može da se podeli na tri osnovna dela:
Prvi
nivo obrade prekida (First Level Interrupt
Handler)
Sadrži
analizator i servisne rutine za obradu
prekida
Dispečer
Odlučuje
da li se prekinuti program nastavlja ili ne
Prebacuje
procesor između programa po prioritetu (daje ga programu sa najvećim
prioritetom)
Rutine
za komunikacije među procesima
Operativni
sistem sačinjavaju četiri grupe programa:
Upravljanje
procesorom
Nivo
neposredne dodele procesora nekom procesu (programu)
Nivo
odlučivanja koji program ima najviši prioritet
Upravljanje
memorijom
Redosled
statičkog/dinamičkog dodeljivanja memorije poslovima
Izbor
početne lokacije segmenta koji se dodeljuje
Oslobađanje
delova memorije, obrada zahteva za dodelu, ...
Upravljanje
ulazno/izlaznim uređajima
Nezavisnost
programa od tipa uređaja za U/I operacije
Efikasan
rad uređaja, dodeljivanje uređaja, kontrolnih jedinica i kanala
poslovima
Oslobađanje
uređaja
Upravljane
podacima
Formiranje,
brisanje, čitanje datoteka i upis u
datoteku preko imena
Zaštita
podataka od uništenja, neovlašćenog pristupa
Deoba
datoteka između poslova, ...
Većina operativnih sistema upravlja procesima (process) ili zadacima (tasks)
U
sistemu sa jednim CPU u jednom vremenskom trenutku može da se izvršava samo
jedna instrukcija
Operativni
sistem vodi računa da svi korisnici dobiju pristup do CPU
Sam
operativni sistem se sastoji od niza procesa
Proces
je dinamičkog karaktera i čini niz aktivnosti koje se odvijaju unutar
računarskog sistema
Program
je statičkog karaktera i sastoji se od niza instrukcija
Osnovne definicije
RAČUNAR: Uređaj
koji samostalno obavlja obradu podataka izvršavajući digitalne
logičke operacije na osnovu unetog programa.
PODATAK: Diskretna informacija o stanju i
procesima oko nas (25, R, boja, ton, ...).
Svaki podatak odgovara nekoj
veličini, vrednosti.
Vrednost je apstraktna, postoji
samo u mislima i može se predstaviti na mnogo načina
(12, dvanaest, twelve, XII,
1100, ...)
Registri
Registar je element koji služi za čuvanje proizvoljnog binarnog broja
ograničene dužine
Za
binarni broj od n cifara potrebno je n memorijskih ćelija
Binarni
broj u registru je sadržaj registra
Primena
registara
Veza između blokova sa različitim brzinama
Pri realizovanju aritmetičkih operacija
Pretvaranje serijskog u paralelni kod i obrnuto...
Brojaci
Brojači
su registri koji imaju mogućnost jednostavnog uvećanja ili umanjenja
vrednosti za 1
Brojač
se realizuje kao sekvencijalna mreža u čijoj se konstrukciji koriste
flip-flop elementi
Vrednost
brojača se uvećava ili umanjuje po modulu jednakom kapacitetu
registra
Uvećanje
vrednosti brojača je brojanje unapred, a smanjenje brojanje unazad
Maksimalna
vrednost koju može da registruje brojač od n flip-flipova je 2n-1
Nakon
dostizanja maksimalne vrednosti, brojač koji broji unapred nastavlja
brojanje od svoje početne vrednosti (0)
Postoje
asinhroni i sinhroni brojači
Asinhroni
brojači su znatno sporiji, jer izlaz jednog flip-flop elementa utiče
na promenu stanja narednog
Kod
sinhronih brojača se stanja svih flip-flop elemenata koji ih
sačinjavaju istovremeno menjaju
Uvećanje
ili umanjenje se izvršava znatno brže nego kod asinhronih brojača
U
procesoru se koriste uglavnom sinhroni brojači
Nedostatak asinhronih brojača je kašnjenje zbog promene vrednosti u
flip-flopu
Kašnjenje
je proporcionalno broju flip-flopova (dužini brojača)
Kod sinhronih
brojača takt se dovodi na svaki flip-flop
Izlazi
flip-flopova od kojih je napravljen brojač menjaju se istovremeno
Memorije
Pojam
arhitekture računara označava glavne sastavne delove računara i
njihovu povezanost u jednu funkcionalnu celinu.
Glavne
komponente tipične arhitekture računara su:
memorija
procesor
periferije (komunikacioni sistem)
U okviru CPU nalaze se primarne memorije
RAM i ROM tipa i registri
Sekundarne memorije (za čuvanje velike količine podataka) nalaze
se izvan CPU
Pristup
memoriji (memory access) je čitanje
ili upis podataka
Što
je kraće vreme pristupa memorija je brža
Prema
vremenu pristupa razlikuju se :
Sekvencijalne
memorije ( magnetne trake, CCD, ... )
Memorije sa direktnim pristupom
(
RAM, ROM )
Po
uključenju napajanja:
Računar
učitava podatke iz ROM memorije i vrši početno testiranje rada
osnovnih delova sistema
Iz
ROM memorije se učitava BIOS (Basic Input/Output System)
Operativni
sistem se učitava sa hard diska u RAM
Sve
aplikacije i fajlovi koji se koriste u aplikaciji nalaze se u RAM-u
Nakon
zatvaranja aplikacije, rezultat obrade može da se sačuva na hard disku, a
aplikacija se briše iz RAM-a
Virtuelna
memorija je deo hard diska koji čuva kopiju sadržaja RAM memorije koji se
ređe koristi i tako oslobađa RAM za nove aplikacije
Keš
memorija ubrzava rad CPU sa RAM memorijom (keš L1, L2 i L3)
Operativna
memorija je RAM (random access) tipa
Podaci
u toku rada mogu da se upisuju u memoriju i da se čitaju iz nje sa
proizvoljnih adresa
Poluprovodnička
RAM memorija gubi sadržaj po isključenju napajanja
SRAM
(statički RAM) su nedestruktivne
Zadržavaju
svoj sadržaj i posle čitanja
Realizuju
se pomoću FF-ova
DRAM
(dinamički RAM) su destruktivne
Posle
čitanja se gubi podatak
podatak
posle čitanja mora da se ponovo upiše
Realizuju
se kao kapacitivnost MOS tranzistora
sadržaj
memorije mora povremeno da se osvežava
Tipovi DRAM memorije:
SDRAM
(Synchronous DRAM)
Takt memorijskih čipova i CPU-a su uzajamno
sinhronisani
DDR1 SDRAM (Double Data Rate SDRAM)
Podaci
se prenose duplo većom brzinom u odnosu na SDRAM, jer je pristup na uzlaznoj i silaznoj ivici takta
DDR2, DDR3 SDRAM
Rade na većim učestanostima
takta od DDR1 SDRAM-a
Memorije
ROM (read only) tipa
Neizbrisive (non - volatile)
Nedestruktivne (non -
destructive)
Koriste se za čuvanje stalnih programa
ROM
Sadržaj
je upisan u toku izrade čipa
Isplativo
za količinu preko 1000 komada
Vreme
pristupa 500 - 850ns
PROM
Korisnik
može da programira samo jednom
pomoću uređaja za programiranje
Konfiguracija
sa bipolarnim poljem dioda ili sa bipolarnim tranzistorima
Programiranje
impulsima koji tope pregorljive metalizovane veze u PN-spoju (u polju dioda)
ili vezu B-E (u tranzistoru)
Vreme
pristupa < 100ns
EPROM
Može
da se programira i briše više puta
Briše
se UV zracima (RPROM se briše električno)
Izrađuju
se primenom MOS tehnologije
Kapacitet
reda 64, 128, 256, 512KB
Vreme
pristupa reda 150 - 1200ns
EEPROM
Moguće
je čitanje i upis
Operacija
upisa je reda ms
Kapacitet
nekoliko desetina KB
Operacije
čitanja su reda ms
STEK
memorija
Sastoji se od niza registara koji su složeni jedan na drugi
Podaci mogu da se upisuju ili čitaju samo po nekom definisanom redu
Može
da bude realizovana kao:
Softverski
stek
Hardverski
stek
PROCESOR
je funkcionalna jedinica računara
koja
interpretira i izvršava instrukcije (naredbe)
PROCESOR
se naziva i Centralnom Procesorskom
Jedinicom
(Central Processing Unit – CPU)
Svaki
PROCESOR ima jedinstven set instrukcija
PROCESOR
izvršava sledeće aktivnosti:
...
pribavlja instrukciju (naredbu) iz memorije
pribavlja podatke (operande) iz memorije
izvršava operaciju nad operandima
smešta rezultat u memoriju
pribavlja sledeću instrukciju
...