U vrijeme djelomične pomrčine možete vidjeti kako tamni Mjesečev disk postupno zakriva Sunce, nakon dosezanja maksimalne faze djelomične pomrčine tamni disk se postupno odmiče. Sve što smo dosad rekli o snimanju Sunca odnosi se i na snimanje svih faza djelomične pomrčine Sunca. Medjutim, snimanje središnje faze potpune pomrčine Sunca u mnogome je specifično.
Prilikom djelomičnih pomrčina, Sunce izgleda poput srpa. U vrijeme potpune pomrčine možemo promatrati nekoliko osobito zanimljivih pojava. To je u prvom redu korona koja lepezasto okružuje Sunce u trenutku kada je Sunčeva fotosfera potpuno zakrivena Mjesecom.
ekspozicija u sekundama = 250 / žarišna daljina objektiva (mm)
Npr. objektiv žarišne daljine 1000 mm počet će na filmu pokazivati pomak kod ekspozicije od 1/4 sek. (250:1000=1/4) Premda većinu snimaka tokom potpune pomrčine možete načiniti kraćim ekspozicijama, dobro je koristiti ekvatorijalnu montažu s praćenjem koje će tijekom cijelog snimanja držati Sunce u središtu vidnog polja. Da bi mehanizam za praćenje ispravno radio potrebno je izvršiti rektifikaciju, odnosno rektascenzijsku os ekvatorijalne montaže dovesti u paralelan položaj s nebeskom osi tj. sa Zemljinom osi rotacije.
U koliko snimate preko teleskopa možete imati poteškoća s fokusiranjem, (kod teleobjektiva samo namjestite na oznaku beskonačno) tijekom potpune pomračine fokusiranje možete izvršiti na nekoj od sjajnih protuberanci. S obzirom da se u vrijeme središnje faze potpune pomrčine snimanje vrši bez filtera, pazite da filter ne maknete prerano!
Vremensko razdoblje tijekom potpune pomrčine u kojem se snima bez filtera omedjeno je prvom i drugom pojavom Bailyevog prstena. Za snimanje potpunih pomrčina koristite filmove osjetljivosti oko 100 ISO, takvi filmovi imaju malu zrnatost, daju bolje kontraste i bogatije boje.
Za vrijeme pomrčine Sunca možete snimiti zanimljivu fotografiju u koliko na jedan snimak načinite više ekspozicija npr. u razmacima od 10 minuta. Da biste mogli primjeniti ovu metodu morate imati fotoaparat koji omogućuje višestruku ekspoziciju na isti okvir filma. U koliko koristite fotografski filter ND 5.0 ili Mylar foliju, za snimanje možete upotrijebiti film osjetljivosti 100 ISO; uz otvor zaslona f/8 ekspozicija za djelomične faze je 1/125 s dok središnju fazu potpune pomrčine snimate jednu sekundu bez zaštitnog filtera. Prilikom snimanja potreban je osobit oprez jer samo jedan mali pomak fotoaparata, jedna pogrešna ekspozicija može upropastiti cijelokupni trud oko snimanja.
Period u kojem možete snimati višestrukom ekspozicijom ovisi o veličini vidnog polja vašeg objektiva. Pritom moramo imati na umu da se Sunce poradi Zemljine rotacije za sat vremena na nebu pomakne za 15°. Za trajanja cijelokupne pomrčine Sunce se pomakne približno 45°, što znači da je za ovakva snimanja najbolje upotrijebiti 35 mm objektiv. Sve detalje u svezi pomrčine Sunca, vrijeme trajanja pojave, položaj Sunca na nebu i drugo odredite na osnovi podataka objavljenih u astronomskim godišnjacima ili časopisima. Ako je moguće dan prije pomrčine na mjestu odakle ćete promatrati provjerite položaj Sunca u odnosu na zemaljske objekte.
Za vrijeme djelomične pomrčine, svjetlost Sunca koja je prošla izmedju listova u krošnji stabala na tlu formira slike srpolikog Sunca koje možete fotografirati normalnim ekspozicijama za film koji upotrebljavate.
Fotografiranje projekcije Sunčevog diska
Najsigurniji način opažanja Sunca je njegova projekcija na bijelu plohu - ekran. Za to je dovoljan manji teleskop i bolji okular koji mora biti posve čist kako nam se ne bi dogodilo da mrlje na okularu zamjenimo za Sunčeve pjege. Prednost ovog načina promatranja je što možemo promatrati vrlo povećanu sliku Sunca. Povećanje ovisi o odnosu žarišne daljine objektiva i okulara, te udaljenosti ekrana od okulara. Uz malo truda možemo projiciranu sliku Sunca fotografirati. Jedina poteškoća je ta što fotoaparat ne možemo postaviti tako da bi ekran snimili ravno. Uvjek moramo slikati sa strane jer bi u suprotnom zasjenili svjetlosni snop iz okulara. Unatoč tome takve su slike sasvim upotrebljive.
Još nekoliko napomena: ekran mora bez packi, slikamo fotoaparatom na stativu a ne iz ruke, u koliko koristimo film niske osjetljivosti nisu potrebni nikakvi dodatni filteri na fotoaparatu. Prilikom promatranja i slikanja Sunca teleskopima većih promjera moramo djelimice zasjeniti objektiv. To je potrebno učiniti kod teleskopa s promjerom objektiva većim od 6 cm. Sjenilo napravimo od crnog kartona na kojem izrežemo rupu promjera 6 cm.
Astronomi amateri koji imaju ponešto iskustava s fotografiranjem Sunca, mogu potvrditi da su prvi snimci Sunca sve prije nego zadovoljavajući: pjege na Suncu su neoštre, rubno zatamnjenje se ne zapaža i sl. Za uspješno fotografiranje Sunca, te općenito dobre rezultate u astrofotografiji potrebno je puno iskustva, poznavanje fotografske opreme, osnovno znanje. Vjerujemo da smo vam ovim napisom barem malo olakšali prve korake u ovoj zanimljivoj oblasti astronomije.
Želimo vam puno uspjelih snimaka!
