Priboj
Priboj nocu
Nije tacno poznato kad i kako je Priboj nastao ali se smatra da je jos u srednjevekovnom periodu sagradjen od strane feudalaca.
Priboj se prvi put u historiji pominje 1418 godine kada je Isak-beg dosao na ovim prostorima. Potpunije podatke o Priboju, dali su Benedikt Kuripesic slovenacki pisac koji je kroz Priboj prolazio 1530 godine i Evlija Celebija koji je u Priboju boravio 1662 godine.
Povoljan strateski polozaj donosio je Priboju brz privredni razvoj, ali i velika rusenja i razaranja. Rusen je od strane Austrougarske, za vrijeme Balkanskih ratova, kao u Prvom i u Drugom svijetskom ratu.  Iako historija Priboja nije dovoljno istrazena zna se da je na ovim prostorima odvijan intezivan privredni i kulturni zivot.
Nedaleko od Priboja se nalazi se nalazi banja (Pribojska Banja), poznata po lijekovitosti termomineralnih izvora jos iz Rimskoga doba. Jedna od prvih analiza je vrsena 1878 godine u Becu i od tada se ubraja u vrhunske svijetske termomineralne vode.
Priboj
Svoj privredni razvoj, Priboj je doziveo je tek posle Drugog svijetskog rata. Tada je izgradjen jedan potpuno novi grad sa jakom industrijom koji je ujedno u Sandzaku i najaci industrijski centar. Tada su podignute i nove skole (srednje, osnovne...), hoteli, obrazovne zdrastvene ustanove itd.
Zahvaljujuci autobusima i kamionima Fabrike Automobila Priboj (FAP), ovaj Sandzacki gradic je poznat sirom svijeta. Uz FAP se razvijao i industrijski kompleks Polister koji se bavi proizvodnjom plasticnih predmeta i delova za automobile. Tu se takodje nalazi i hemijska industrija Epoxid koja ima solidnu poziciju na trzistu.
Priboj na Limu je danas postao moderan grad, jedan od najlijepsih ako ne i najlijepsi i najmoderniji grad Sandzaka.
Stari Priboj
Moderni Priboj